Pitaj me

ovdje 

Vježbanjem protiv stresa, anksioznosti pa čak i depresije? Moj najnoviji članak pisan za Večernji list.

0

Ako već znate da je vježbanje ključno ne samo za fizičko, već i psihičko zdravlje, nije kasno obratiti pozornost i posvetiti više vremena fizičkim aktivnostima


U zdravom tijelu, zdrav duh – poslovica je koju ste nebrojeno puta čuli, i koja je za mene potpuno istinita. Živimo u vremenima u kojima još uvijek vladaju ratovi, ekonomska kriza muči sve nas (više-manje), i dalje nije proglašen kraj virusne pandemije koji je neposredno ili posredno izmijenio dijelove naših života…svakodnevno slušamo o poskupljenjima, radimo više poslova odjednom uspješno balansirajući između privatnog i poslovnog života. Teško je na sve gore navedeno ostati potpuno imun. Neki od nas podložniji su stresu, anksioznosti pa čak i depresiji koja je ozbiljan poremećaj i koja nažalost, utječe na naš um i tijelo. Sačuvati dobro mentalno zdravlje, prioritet je svima, pa tako i meni i nerijetko ću se osvrnuti upravo na vježbanje koje je za naš stabilan um, osjećaje i dobro opće zdravlje,od neizmjerne važnosti.


Kako vježbanje smanjuje depresiju?


Američki su znanstvenici nedavno objavili analizu 15 studija s više od 190 000 ljudi kako bi utvrdili koliko je točno potrebno vježbati kako bi se smanjili rizici nastanka depresije. Analizom je potvrđeno kako su odrasle osobe koje su imale aktivnosti ekvivalentne 1,2 sati brzog hodanja tjedno, imali 18 posto manji rizik od onih koji nisu vježbali. Prema studiji nadalje, prelazak na volumen aktivnosti koji je jednak 2,5 sati brzog hodanja tjedno, povećao je taj postotak na 25 posto manjeg rizik za nastanak depresije. Redovita tjelovježba može u određenoj mjeri biti terapeutska, ako se radi o depresiji blage težine. Razina serotonina i dopamina osobama koje boluju od depresije vidno je niža, stoga se vježbanjem ova razina podiže i javlja se onaj osjećaj lakoće, pozitivnog naboja i naposljetku – male doze sreće nakon odrađenog treninga.


Kako smanjujemo stres?


S druge pak strane, neki stručnjaci više su se usredotočili na aerobne aktivnosti za ublažavanje stresa (što naravno ne znači da primjerice trening s utezima ne čini isto, već je samo manje proučavan). Brzo hodanje, trčanje, vožnja bicikla primjer su za njih. Vježbanjem naše tijelo ispušta endorfine koji direktno utječu na receptore u mozgu i umanjuju bol. Ne manje bitno za spomenuti tu je i kortizol koji se može smanjiti upravo vježbanjem. Ovaj hormone usmjerava masnoću najviše prema trbuhu, gdje se nakupljaju masne naslage. Osim što se rješavate spomenutog stresa, rješavate se i nepotrebnih masnoća u tijelu. Nadalje, tjelovježba opušta i mišiće i rješava nas napetosti u tijelu. Vjerojatno ste primijetili da vam se u stanju stresa ‘pokoče’ ramena i vrat, koji se ipak nakon dobrog treninga poprilično opuste i povoljno djeluju na naše tijelo, pa tako i um.


Vježbanje ima veliki značaj i na rast našeg samopouzdanja, na naš imunitet koji postaje ojačan uslijed redovitih treninga, potiče bolju higijenu sna (uz uvjet da ne vježbate 3 sata prije spavanja jer će vas adrenalin nakon treninga držati kao i povećani naleti energije).Zahvaljujući i spomenutom endorfinu, vježbanjem potičemo i bolju koncentraciju i fokusiranost, zbog čega se vježbanje posebice preporučuje i onima koji imaju poremećaje pažnje.


Ne manje važno za spomenuti, u doba kada je usamljenost sve više prisutna u našoj svakodnevici i kada ljudi teže pronalaze vrijeme jedni za druge – teretana ili pak grupni program mogu biti odlična mjesta za provođenje vremena s prijateljima, upoznavanje drugih ili tek neobveznu usputnu konverzaciju koja kod nekih može popuniti taj osjećaj usamljenosti. Ujedno je to i spajanje ugodnog s korisnim.


Bilo kako bilo, očuvati naše mentalno zdravlje u ovim izazovnim vremenima, svima bi trebao biti prioritet. Ako već znate da je vježbanje ključno ne samo za fizičko, već i psihičko zdravlje, nije kasno obratiti pozornost i posvetiti više vremena fizičkim aktivnostima i učiniti bolje za sebe.

Categories: