Pitaj me

ovdje 

Utjecaj takozvanog sportskog srca na sportaše, moj novi članak pisan za Večernji list.

0

Sport ne može oštetiti srce, i kardiovaskularni problemi češće se javljaju kod osoba koje nisu aktivne, nego kod sportaša


U odnosu na nekoliko desetljeća prije, danas pomičemo granice u tehnologiji, medicini, znanosti, pa tako i u sportu. Današnji sportaši postižu rezultate koji su prije bili posve nezamislivi. Kontinuitet treninga posljedično izaziva promjene u adaptaciji cijelog organskog sustava čovjeka, a najviše je to vidljivo na kardiovaskularnom sustavu. Nedavno sam pisao o pulsu čije je vrijednosti prilikom vježbanja, itekako bitno pratiti, a u nastavku se bavimo sportskim srcem, terminom koji je još uvijek nedovoljno poznat i istražen.


 ŠTO JE TO SPORTSKO SRCE?


 U medicini je atletsko ili sportsko srce opisano kao sindrom, skup morfoloških i funkcionalnih promjena koje su posljedica kontinuirane aktivnosti. U prijevodu, srce sportaša je veće u odnosu na rekreativce ili osobe koje se ne bave sportom. Što je sport kojim se bave naporniji i intenzivniji, i njihov obujam srca je veći. Prema nekim procjenama, obujam sportskog srca je između 800 do 1200 mililitara, a srce nesportaša volumena je između 600 do 700 militara.


 Nastaje kao prilagodba tijela na povećano tjelesno opterećenje. Obično se javlja kod treninga snage i izdržljivosti, a ako se sportaš prestane baviti svojim sportom, i srce se postupno smanjuje i poprima oblik, težinu i volumen srca nesportaša. Treba naglasiti da sportsko srce nemaju svi sportaši i ono ovisi o puno faktora – od trajanja treninga, intenziteta, sportskog staža pa čak i spola (češće je kod muškaraca, prema nekim istraživanjima).


 Glavna karakteristika sportskog srca je i povećanje lijeve klijetke i usporen rad srca. U stanju mirovanja, sportaši mogu imati tako puno usporeniji rad srca koja bi inače izazvala paniku i zabrinutost. Primjera radi, govorimo oko 40 – 50 otkucaja srca u minuti u stanju mirovanja, koji su kod ostale populacije oko 70 otkucaja u minuti. Taj niski broj otkucaja srca u medicini se naziva brahikardijom.


 JE LI SPORTSKO SRCE PLUS ILI MINUS ZA SPORTAŠE?


 Ranije se smatralo kako je sportsko srce štetna pojava za sportaše i kako ono zapravo izaziva srčane udare o kojima se i pisalo prethodnih godina. No, sport ne šteti osobama sa zdravim srcem, već onima koji inače imaju problema sa ovim važnim organom i koje se zbog toga uglavnom i ne bi trebale baviti sportom. Kako sportaši obično prolaze kardiovaskularni pregled, liječnici na vrijeme mogu uočiti određene promjene i prepoznati bolesti srca. Dakle, sportsko srce je zdravo srce koje je samo uvećano kao posljedica napornih i intenzivnih dugotrajnih treninga.


 Sport ne može oštetiti srce, i kardiovaskularni problemi češće se javljaju kod osoba koje nisu aktivne, nego kod sportaša. Za zdravlje srca sportaša vrijedi pravilo kao i za sve ostale – dobra higijena sna, izbjegavanje energetskih napitaka, pravilna prehrana.


Pročitajte više na: https://blog.vecernji.hr/bitifit-marko-loncar/utjecaj-takozvanog-sportskog-srca-na-sportase-12355?fbclid=IwAR28dbOupuz-qESBcEX2noDkOPNrt9rH3ZAOvCOaJ9hXCjSFqX1aEWLjlNs – blog.vecernji.hr

Categories: