Pitaj me

ovdje 

Pročitajte moj najnoviji članak pisan za Večernji list. “Tjelovježba – najbolja psihoterapija!”

0

O blagodatima koje tjelovježba ima na naš mozak, koncentraciju, dobro raspoloženje i miran um…


 

„U zdravom tijelu – zdrav duh“. Ova krilatica najbolje opisuje koliko tjelesna aktivnost ima pozitivnih učinaka na naše tijelo, organizam i zdravlje. Ali još važnije, i na našu psihu. Kako ova virusna pandemija, ograničavanja i pridržavanja pravila itekako utječu na naše mentalno zdravlje, a i svibanj je u znaku svjesnosti upravo o našem psihičkom zdravlju, odlučio sam pisati o blagodatima koje tjelovježba ima na naš mozak, koncentraciju, dobro raspoloženje i miran um.


ŠTO SE DOGAĐA U NAŠEM TIJELU DOK VJEŽBAMO?


Već je svima dobro poznata činjenica i osjećaj lakoće, boljeg raspoloženja, poletnosti nakon treninga. Vježbanje značajno utječe na rast serotonina u mozgu i čak povećava njegovu proizvodnju. Serotonin je neurotransmiter koji prenosi signale iz jednog područja mozga u drugo i većinom se nalazi u probavnom sustavu. Njegov višak pozitivno djeluje na hranjenje, spavanje, učenje, pamćenje i djeluje blagotovorno na depresiju i anksioznost. Poznat je kao ‘hormon sreće’.


Prilikom vježbanja, on se sve više oslobađa i zato se osjećamo raspoloženije i motiviranije nakon vježbanja. Redovito vježbanje povećava i razinu triptofana u mozgu, odnosno aminokiseline koja proizvodi spomenuti serotonin. Osim u hrani, nadoknađujemo ga i vježbanjem. Nadalje, poznato je da se tijekom vježbanja oslobađa i endorfin, neurotransmiter koji utječe na smanjenje boli, potiče euforiju i bolje raspoloženje.


Neke studije tvrde kako na lučenje endorfina najviše utječu vježbe visokog intenziteta (dizanje utega, intervalni sklekovi primjerice), što posredno i dovodi do smanjenja depresije i anksioznosti. Neka istraživanja pokazala su i da aerobne vježbe (trčanje, brzo hodanje, vožnja bicikla) povoljno utječu na raspoloženje.


Vježbanje je odličan način i za nošenje s bijesom. Negativnu energiju lakše je maknuti jednim dobrim, treningom. No ovdje treba biti oprezan – nije preporučljivo u trenutku bijesa otići u teretanu i tamo se ispuhati zbog opasnosti od primjerice srčanog udara, ali kao prevencija bijesa i ljutnje je odlična opcija. Vježbe disanja su ovdje iznimno važne i povoljno djeluju na miran san.


Tijekom vježbanja poboljšava se i naša cirkulacija, pa tako i dotok krvi u mozak čime se i bolja koncentracija vidi već nakon 20-ak minuta treninga. Vježbanjem ujutro, prije posla, naše se moždane funkcije ubrzavaju i podižu na višu razinu pa time i bolje i brže procesuiraju informacije koje upijamo tijekom radnih sati.


Tjelovježba opušta i mišiće i rješava nas napetosti u tijelu. Vjerojatno ste primijetili da vam se u stanju stresa ‘pokoče’ ramena i vrat, koji se ipak nakon dobrog treninga poprilično opuste i povoljno djeluju na naše tijelo, pa tako i um.


Vježbanje povoljno djeluje i na reduciranje simptoma posttraumatskog stresnog poremećaja. Fokusiranjem na tjelovježbu, pravilno izvođenje pokreta prilikom vježbanja, umirujemo živčani sustav.


Iz svih navedenih razloga, odvojite vrijeme za sebe i posvetite ga bilo kojem obliku aktivnosti. Neće vam samo tijelo biti zahvalno, već i vaš miran um kojeg je važno očuvati u ovim vremenima!


Pročitajte više na:

https://blog.vecernji.hr/bitifit-marko-loncar/

tjelovjezba-najbolja-psihoterapija-12442?fbclid

=IwAR1foihhswwcWUjZKwlm3XEGqErBQ8oQ

406XxE1GhBy6zTCHLyWtmgT8nKE

- blog.vecernji.hr

Categories: